Svjetlosno onečišćenje u Hrvatskoj: Zagreb triput zagađeniji od Beča

U Hrvatskoj svjetlosno onečišćenje postaje sve veći problem. Snažna i štetna rasvjeta prisutna je na autocestama, cestama izvan naselja, šetnicama i biciklističkim stazama, a u Zagrebu dodatnu opasnost stvaraju svijetleći LED ekrani. Ova situacija ugrožava ne samo okoliš, već i sigurnost ljudi, upozoravaju iz Udruge za zaštitu noćnog neba.

Prema Dorianu Božičeviću, tajniku Udruge “Naše nebo”, Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja iz 2019. u potpunosti je stupio na snagu početkom 2023. Inspekcijski nadzor spušten je na lokalna komunalna redarstva, no često se susreću s nedostatkom znanja i obuke. Inspekcija za zaštitu okoliša, koja je također nadležna, pati od manjka osoblja.

Posljedice svjetlosnog onečišćenja

Neadekvatna ili pretjerana uporaba umjetnog svjetla ima ozbiljne posljedice. Utječe na okoliš, zdravlje ljudi, divlje životinje i klimu. Sva umjetna rasvjeta, uključujući LED rasvjetu, pridonosi povećanju ovog problema.

U Njemačkoj i Austriji autoceste i ceste izvan naselja uglavnom nisu osvijetljene. Suprotno tome, Hrvatska po stanovniku troši više na javnu rasvjetu nego Njemačka. Odvojak Jastrebarsko, primjerice, dobio je rasvjetu unatoč tome što se noću tamo bilježe tek dvije prometne nesreće godišnje.

Zagreb: Grad prekomjerne rasvjete

Mjerenja iz 2018. pokazala su da je Zagreb triput više svjetlosno onečišćen od Beča. Novi projekti javne rasvjete često uključuju trostruko više rasvjete od potrebnih standarda. Primjerice, intenzivna rasvjeta planira se na Jarunu i u parkovima, čime se povećava nepotrebna potrošnja energije.

Dodatni problem predstavljaju svijetleći LED ekrani, zabranjeni na križanjima od 2020. godine. Unatoč tome, inspekcijske prijave često se odbacuju. Mjerenja su pokazala da mnogi ekrani višestruko premašuju zakonska ograničenja, ugrožavajući sigurnost prometa.

Zakonska regulativa i lokalne inicijative

Hrvatska je među rijetkim zemljama u svijetu koje su problem svjetlosnog onečišćenja zakonski definirale. Zakon zabranjuje postavljanje oglasnih ploča koje ometaju vidljivost prometnih znakova ili zasljepljuju vozače. Međutim, nadzor je u nadležnosti lokalnih vlasti, a provedba često izostaje.

U Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije najavljuju strože kriterije za postavljanje osvijetljenih reklamnih panoa kako bi se smanjila njihova negativna posljedica.

Svjetlosno onečišćenje u Hrvatskoj zahtijeva sustavan pristup i učinkovitu provedbu zakona. Edukacija, odgovorno planiranje i smanjenje nepotrebne rasvjete ključni su koraci prema očuvanju okoliša, povećanju sigurnosti i podizanju kvalitete života građana.

Izvor: Zelena Hrvatska