Smanjenje kvalitete vode u Europi: Klimatske promjene zahtijevaju brze reakcije

Klimatske promjene i neadekvatno upravljanje vodnim resursima postavljaju Europu pred ozbiljne izazove kada je riječ o osiguranju čiste i sigurne pitke vode za njezine građane. Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), samo 37% europskih površinskih voda je u dobrom ekološkom stanju, što naglašava potrebu za hitnim mjerama kako bi se poboljšalo stanje i osigurala dugoročna opskrba vodom.

Ekološko i kemijsko stanje vode

Europska agencija za okoliš upozorava da je kemijsko zdravlje površinskih voda u još lošijem stanju – samo 29% površinskih voda zadovoljava standarde, dok je kemijsko stanje podzemnih voda, koje čini glavni izvor pitke vode, bolje, s 77% zadovoljavajućih rezultata. Loše kemijsko zdravlje uzrokovano je prisutnošću štetnih tvari, poput PFAS-a i mikroplastike, te prekomjernom upotrebom pesticida i zagađenjem iz poljoprivrede.

Osim poljoprivrede, onečišćenje zraka uzrokovano emisijama iz industrije i prometnih izvora također doprinosi degradaciji površinskih voda, dok klimatske promjene samo dodatno pogoršavaju situaciju.

Posljedice klimatskih promjena na vodne resurse

S obzirom na sve uočljiviju nestašicu vode u južnim dijelovima Europe i sve češće suše diljem kontinenta, klimatske promjene stvaraju dodatni pritisak na europske vodne resurse. Prema Europskoj agenciji za okoliš, vodni stres postaje sve veći problem, s ozbiljnim posljedicama za poljoprivredu, što smanjuje prinose i prijeti sigurnosti opskrbe hranom.

S druge strane, pojedini dijelovi Europe suočavaju se s porastom intenzivnih oborina, što povećava rizik od poplava i dodatno ugrožava lokalne ekosustave.

Potrebno hitno djelovanje

Europska agencija za okoliš preporučuje niz mjera za poboljšanje stanja voda u Europi, uključujući značajno smanjenje upotrebe pesticida za 50% do 2030. godine i poticanje održivih poljoprivrednih praksi. Također, poziva na obnovu ekosustava i bolje upravljanje vodnim resursima kako bi se osigurala dugoročna otpornost ovog vitalnog resursa.

Europska unija mora udvostručiti svoje napore u obnovi rijeka, jezera i ostalih vodnih tijela kako bi se osigurala njihova otpornost na klimatske promjene i druge prijetnje. Klimatske promjene već stvaraju negativne posljedice po vodne resurse, što zahtijeva hitne mjere vlada i pojedinaca za smanjenje potrošnje vode i očuvanje ekosustava za buduće generacije.

Izvor: Zelena Hrvatska