Znate li koliko dabrova živi na Plitvicama? Novi podaci iznenađuju

Ovogodišnje prebrojavanje dabrova u Nacionalnom parku Plitvička jezera potvrdilo je da područje Parka nastanjuje oko 20 jedinki. Stručna služba Parka početkom rujna provela je monitoring na 12 lokacija, od rijeke Korane do izvorišnog područja Crne i Bijele rijeke te Rječice.

Prebrojavanje je provedeno na mjestima na kojima su ranije utvrđene aktivne nastambe, a cilj je pratiti brojnost populacije i njezin utjecaj na osjetljiva vodena staništa.

Promatrali ih u zoru i sumrak

Dabrovi su praćeni s kopna pomoću dvogleda, a pojedine nastambe promatrao je jedan ili dva promatrača tijekom dvije zore i dva sumraka.

Jutarnja promatranja trajala su od 5:45 do 7:45 sati, dok su večernja provođena od 18 do 20 sati.

Na udaljenijim i teško pristupačnim lokacijama korištene su i fotozamke, koje su nadopunile izravna opažanja na terenu.

Zašto se dabrovi broje upravo sada?

Kraj ljeta i početak jeseni pogodni su za procjenu njihove brojnosti jer se tada uz roditeljski par i ovogodišnje mladunce još mogu uočiti i mladunci iz prethodne godine.

Oni tijekom kasne jeseni uglavnom napuštaju roditeljski teritorij i kreću u potragu za vlastitim prostorom.

Dabar je najveći europski glodavac

Europski dabar Castor fiber najveći je europski glodavac i u Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta.

Na području Hrvatske nestao je do kraja 19. stoljeća, a ponovno je naseljen kroz projekt „Dabar u Hrvatskoj“. Od travnja 1996. do ožujka 1998. u hrvatske kopnene vode pušteno je 85 dabrova porijeklom iz Bavarske.

Na području Nacionalnog parka Plitvička jezera prvi put je zabilježen 2010. godine u rijeci Korani, nakon čega se proširio prema jezerima i drugim vodotocima.

Važni za prirodu, ali njihov utjecaj treba pratiti

Dabrovi se često nazivaju inženjerima vodenih ekosustava jer gradnjom brana mijenjaju izgled i funkcioniranje staništa.

Podizanjem razine vode stvaraju mirnija i dublja područja, osiguravaju si zaštitu i pristup hrani, a istodobno stvaraju nova močvarna staništa koja mogu koristiti brojne druge vrste.

Takve promjene mogu povećati bioraznolikost, ali u određenim osjetljivim ekosustavima mogu imati i negativne posljedice, zbog čega je praćenje njihove aktivnosti posebno važno upravo na području Plitvičkih jezera.

Dosad nije zabilježen utjecaj na sedrene barijere

Od 2019. do 2022. godine tvrtka Oikon u suradnji sa Stručnom službom Parka provela je istraživanje prisutnosti, brojnosti i aktivnosti dabra te njegova mogućeg utjecaja na sedrene barijere.

Tijekom istraživanja utvrđeno je desetak aktivnih nastambi, dok je brojnost procijenjena na približno 20 jedinki. Utjecaj dabrova na sedrene barijere nije zabilježen.

Ovogodišnji rezultati pokazuju da se procijenjena brojnost populacije i dalje kreće oko dvadesetak jedinki, a Stručna služba Parka nastavit će s redovitim praćenjem kako bi se na vrijeme uočile eventualne promjene u brojnosti ili utjecaju na staništa.