Kako klimatske promjene utječu na poljoprivredu i što možemo učiniti?
Poljoprivreda je jedna od djelatnosti koje su najviše pogođene klimatskim promjenama. Prilagodba novim uvjetima postala je ključno pitanje za održivost poljoprivredne proizvodnje. Stručnjaci predlažu niz mjera, uključujući prilagodbu agrotehnike, uzgoj otpornijih kultura te osiguranje više žetvi godišnje.
Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu
Kada je u srpnju prošle godine superćelijska oluja zahvatila jugoistočnu Europu, uključujući Hrvatsku, mnogi su se suočili s posljedicama koje bi mogle postati učestalije. Četiri osobe su poginule, a materijalna šteta bila je ogromna, što je izazvalo strah od ponavljanja takvih događaja.
Prilagodba poljoprivrede novim uvjetima
„Očekujemo više toplinskih valova u našem dijelu svijeta, koji često završavaju olujama poput one iz prošle godine“, kaže klimatolog Branko Grisogono s PMF-a u Zagrebu. On smatra da je trenutni način života dugoročno neodrživ.
Grisogono dodaje da se klima brzo i neprirodno mijenja, te da projekcije nisu potpuno pouzdane. Stoga rješenja treba tražiti kroz interdisciplinarni pristup „korak po korak“.
Agrotehničke mjere za prilagodbu
Agroekologinja Irena Jug s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku ističe dva osnovna načina prilagodbe poljoprivrede klimatskim promjenama: prilagodbu agrotehnike i uzgoj kultura prilagođenijih novim klimatskim uvjetima.
Jedna od ključnih mjera je primjena konzervacijske poljoprivrede koja uključuje izostavljanje oranja i ostavljanje žetvenih ostataka na površini tla. Ova metoda pomaže u zadržavanju vlage i ublažavanju dnevnih temperaturnih oscilacija.
Utjecaj visokih temperatura na biljne kulture
Jug napominje da su sve biljne vrste namijenjene konzumaciji ugrožene visokim temperaturama, osim biljaka iz porodice C4 kao što su kukuruz i šećerna trska koje lakše podnose stresove.
Povrtne kulture poput rajčica imaju problema s dozrijevanjem na temperaturama do 40 stupnjeva Celzijevih. Općenito, sve biljne vrste imaju problem kada nemaju dovoljnu količinu vode, a temperature su visoke.
Uzgoj tropskih kultura kao rješenje
Jedno od potencijalnih rješenja je uzgoj tropskih kultura poput manga, kiwana i banana. Međutim, uzgoj ovih kultura može biti izazovan zbog pojave nižih temperatura tijekom vegetacije i nedostatka vode.
Jug ističe važnost prilagodbe poljoprivrednih resursa jer trenutni način proizvodnje hrane neće biti održiv uz klimatske promjene i rastući broj stanovnika.
Prednosti klimatskih promjena za poljoprivredu
Iako klimatske promjene donose mnoge probleme, postoje i određene prednosti. Na primjer, moguće je povećati produkciju usjeva kojima pogoduje toplija klima i ostvariti više žetvi tijekom godine. Jug napominje da bi se u istoj godini mogle uzgajati dvije različite kulture, kao što su žitarice i kukuruz ili soja.
Strategija Ministarstva poljoprivrede
Hrvatska u razdoblju od 2023. do 2027. godine ima na raspolaganju gotovo 3,8 milijardi eura iz Europskih poljoprivrednih fondova. Ta sredstva namijenjena su ostvarivanju ciljeva zajedničke poljoprivredne politike, ali i borbi protiv klimatskih promjena, očuvanju okoliša te biološke raznolikosti.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva naglašava važnost ulaganja u sustave za zaštitu od tuče, antifrost sustave, lovce na mraz te sustave za navodnjavanje. Prednost pri odabiru projekata za sufinanciranje imaju oni koji uključuju troškove prilagodbe klimatskim promjenama i digitalizaciju proizvodnje.
Izvor: Zelena Hrvatska