Znate li tko je osmislio mostiće na Plitvičkim jezerima? Njegova priča je fascinantna!

Svakako jedna od najzanimljivijih osoba koja je radila u Nacionalnom parku Plitvička jezera je inženjer Josip Movčan. Ovaj rođeni Međimurec, u trideset i tri godine koje je proveo na Plitvičkim jezerima od 1958. do 1991. godine, ostavio je veliki trag u zaštiti i upravljanju ovim zaštićenim područjem svjetskog glasa, a najzaslužniji je za uspostavu današnjeg koncepta posjetiteljskog sustava.

Posjetiteljski sustav Plitvičkih jezera

Posjetiteljski sustav Nacionalnog parka Plitvička jezera sastoji se od ulaznih recepcija, staza, mostića te prijevoza panoramskim vozilima i elektrobrodovima. Najpoznatiji i najupečatljiviji dijelovi ovog sustava svakako su drveni mostići iznad vode uzduž cijelih jezera, koje je Movčan osobno osmislio. Njegova je to zamisao kako posjetitelju približiti čaroliju plitvičkih slapova i moć vode na prirodi prihvatljiv i nenametljiv način.

Drveni mostići napravljeni od oblica pitomog kestena, vrste tvrdog drveta koja sadrži tanin, čime su otporni na vlagu, postali su jedan od zaštitnih znakova Plitvičkih jezera. Jedan od njegovih najboljih radova je drveni mostić na Velikim kaskadama u kanjonu Donjih jezera, čijom izgradnjom je stazu s vrha kaskada premjestio u podnožje, omogućujući posjetiteljima uživanje u žuboru stotina malih slapića preko sedrenih barijera.

100 godina od rođenja Josipa Movčana

Josip Movčan rođen je 9. veljače 1924. godine u Čakovcu. Potječe iz poznate obitelji čakovečkih trgovaca. Osnovnu školu završio je u mjestu Ivanovec pokraj Čakovca, dok je gimnaziju pohađao u Varaždinu, Stolnom Biogradu (Székesfehérvár, Mađarska) i Zagrebu. Studij šumarstva započeo je u Šopronu (Sopron, Mađarska), a završio u Zagrebu.

Ljubav prema supruzi Mariji odvela ga je u Gorski kotar, gdje je započeo radni vijek. Diplomirao je 1955. godine i zaposlio se u Šumariji Fužine. U to vrijeme bavi se šumsko-uzgojnim radovima, hortikulturom i uređenjem krajobraza te pohađa specijalizaciju u Urbanističkom institutu Hrvatske.

Početkom ljeta 1958. godine postavljen je za upravitelja Šumarije Mrkopalj, no već na jesen, pozivom ministra šumarstva, odlazi na Plitvička jezera. Njegova vizija razvoja parka uključivala je izmještanje prometa i glavnih cesta izvan zaštićenog područja, čime je osigurano nesmetano uživanje posjetitelja u prirodi.

Trajni doprinos Nacionalnom parku

Iznimno je angažiran u prostornom planiranju i izradi prostornih planova Nacionalnog parka Plitvička jezera. Njegova ideja o izgradnji obilaznice Plitvičkih jezera na dionici Ličko Petrovo Selo – Prijeboj omogućila je zaštitu prirodnih ljepota od prometnih gužvi. Njegov rad i doprinos ostaju trajno upisani u povijest Nacionalnog parka Plitvička jezera, a sustav koji je osmislio i danas je temelj za održivo upravljanje i zaštitu ovog jedinstvenog prirodnog fenomena.

Citati Josipa Movčana

“Jedan od bitnih faktora zaštite prirode je izgradnja svijesti radnika i stanovnika parka, da je zaštita prirode temelj razvoja, simbolički izraženo: grana na kojoj smo savili gnijezdo, koja mora ostati zdrava i čvrsta, ali ujedno grana koja može nositi samo ograničenu količinu tereta.”

“Posebno treba istaći napore koje ovaj Nacionalni park čini na znanstvenom istraživačkom polju. Ti su napori dijelom preko Plitvičkog istraživačkog projekta usmjereni na otkrivanje zakonitosti i praćenje stanja prirodnog kompleksa, pa predstavljaju osnovicu kompleksne zaštite.” (Movčan, 1979.)

Za sve dodatne informacije o događanjima i ostalim zanimljivostima na Plitvičkim jezerima, posjetite službenu stranicu Nacionalnog parka Plitvička jezera. Na stranici možete pronaći detalje o programima, radnom vremenu, atrakcijama te svim posebnostima koje čine posjet ovom jedinstvenom prirodnom doživljaju nezaboravnim.