Znanstvenici u Hrvatskoj: Za klimu postavljaju 11 ključnih zahtjeva u 2024. godini

Uoči početka nove godine, te nakon nedavnog razočaranja s UN-ovom klimatskom konferencijom COP28, u Zelenoj Hrvatskoj razgovarali su s dr. sc. Nikolom Biliškovom s Instituta Ruđer Bošković, članom inicijative Znanstvenici za klimu. Ovaj ekskluzivni razgovor pruža prvi uvid u očekivanja hrvatskih znanstvenika te postavlja ključne zahtjeve za promjene koje žele vidjeti u 2024. godini. Cilj je potaknuti Hrvatsku da se pridruži zemljama koje predvode sanaciju klimatskih promjena.

Hrvatska, poput drugih zemalja Globalnog sjevera, sve više trpi posljedice klimatskih promjena, koje su prije pogađale uglavnom Globalni jug. Geografski smještena u mediteranskoj regiji, Hrvatska se suočava s izazovima kao geopolitičko sjecište.

Znanstvenici za klimu smatraju potpuno nedopustivim da klimatske promjene nisu prepoznate kao ključna politička tema u Hrvatskoj, bilo u pripremama za izbore ili u ukupnom političkom životu.

Zbog toga postavljaju sljedeće ključne zahtjeve:

Brza i radikalna energetska tranzicija: Hrvatska treba hitno preći na obnovljive izvore energije, uz poštivanje načela klimatske pravde. Svi projekti ekstrakcije, prerade i distribucije fosilnih goriva, uključujući plin, trebaju biti obustavljeni.
Prometne politike usmjerene na smanjenje emisija: Razvoj politika koje minimiziraju emisije u sektoru prometa.
Analiza opasnosti od klimatskih promjena: Detaljna analiza i prognoza opasnosti od posljedica klimatskih promjena na okoliš i društvo.
Instrumenti za smanjenje šteta od ekstremnih vremenskih prilika: Razvoj učinkovitih alata za smanjenje šteta uzrokovanih sve učestalijim ekstremnim vremenskim uvjetima poput oluja, poplava, suša, toplinskih valova i drugih.
Utjecaj na zdravlje i hranu: Analiza utjecaja klimatskih promjena na zdravlje i sigurnost hrane, uz poduzimanje mjera za minimizaciju tog utjecaja.
Politike obnove divljine: Razvoj i provedba politika za očuvanje divljine i prirodnih resursa, s obzirom na rastuće pritiske.
Reforma migracijskih politika: Proučavanje trenutnih migracijskih pritisaka te predviđanje dugoročnih trendova uzrokovanih klimatskim promjenama.
Minimizacija ugljičnog otiska: Aktivna borba za smanjenje ugljičnog otiska Hrvatske i EU, uključujući analizu i ispravak slabih točaka životnih stilova.
Reforma klimatskih pregovora: Zalažu se za radikalnu reformu međunarodnih klimatskih pregovora kako bi postali učinkovitiji u suočavanju s globalnom klimatskom krizom.
Podupiranje znanstvenih istraživanja: Intenzivna podrška ambicioznim znanstvenim istraživanjima vezanim uz klimatsku krizu, uz integraciju rezultata u političke odluke.
Apel za sustavnu klimatsku akciju: Insistiranje na uključivanju klimatskih i okolišnih tema u obrazovanje te aktivno sudjelovanje znanstvenika u oblikovanju politika. Ovaj zahtjev podržava Apel za sustavnu klimatsku akciju, potpisan od strane više od 550 hrvatskih znanstvenika.