Borba za okoliš postaje rizična: Aktivisti pod nadzorom i prijetnjama

Klimatski aktivisti diljem svijeta suočavaju se s nadzorom, prijetnjama, uhićenjima, pa čak i ubijanjima. Prema najnovijem izvještaju znanstvenika sa Sveučilišta u Bristolu, globalni trend kriminalizacije klimatskih i ekoloških prosvjeda postaje sve očigledniji. Ovaj izvještaj ukazuje na to da je sve teže zauzeti se za klimatsku pravdu, a prosvjedi se sve više potiskuju u mnogim državama.

Kriminalizacija prosvjeda u različitim zemljama

Prosvjedi protiv klimatskih promjena i ekoloških šteta kriminalizirani su u brojnim zemljama, uključujući Australiju, Brazil, Francusku, Njemačku, Indiju, Norvešku, Peru, Filipine, Rusiju, Južnoafričku Republiku, Tursku, Ugandu, Veliku Britaniju i Sjedinjene Američke Države. Iako kriminalizacija klimatskih i ekoloških prosvjeda uzima različite oblike u različitim regijama, ovaj trend je u porastu globalno.

Razlika između klimatskih i ekoloških prosvjeda

Znanstvenici su u svom istraživanju razdvojili klimatske prosvjede od ekoloških. Ekološki prosvjedi najčešće se odnose na specifične projekte koji štete okolišu, poput vađenja nafte, sječe šuma i izgradnje brana. S druge strane, klimatski prosvjedi obuhvaćaju šire političke zahtjeve u vezi s klimatskim promjenama i ekološkim pravima. Ovi prosvjedi najčešće se održavaju u urbanim područjima, a njihovi zahtjevi su politički širi i zahtijevaju promjene na nacionalnoj i globalnoj razini.

Oblici kriminalizacije prosvjeda

Autori studije ističu četiri ključna načina na koji se klimatski i ekološki prosvjedi kriminaliziraju:

1. Zakoni protiv prosvjeda: Uvođenjem novih zakona, vlasti stječu veće ovlasti za zaustavljanje prosvjeda. Takvi zakoni mogu uvesti nova kaznena djela, produžiti kazne za postojeće prekršaje ili omogućiti nekažnjivost u slučaju da politika nanosi štetu prosvjednicima.
2. Tužbe i optužnice: Zakonodavne mjere često se koriste protiv aktivista, izjednačujući njihove aktivnosti s terorističkim ili kriminalnim. Na primjer, u Njemačkoj su članovi grupe Letzte Generation (Last Generation), poznate po izravnoj akciji “Just Stop Oil”, optuženi za formiranje zločinačke organizacije.
3. Oštriji policijski nadzor: Klimatski aktivisti suočavaju se s pojačanim nadzorom, uključujući pretres, nasilje, infiltraciju i prijetnje. U nekim zemljama, privatne korporacije surađuju s vladama kako bi pratili i zastrašivali aktiviste.
4. Ubojstva i nestanci: Najradikalniji oblik represije uključuje ubojstva aktivista, osobito u zemljama poput Brazila i Perua, gdje organizirani kriminal ili policija često stoje iza tih nasilnih postupaka.

Problematičnost kriminalizacije

Autori studije navode dva glavna razloga zbog kojih je kriminalizacija klimatskih prosvjeda problematična:

• Depolitizacija prosvjeda: Kriminalizacija smanjuje političku snagu prosvjeda, usmjeravajući pozornost na kažnjavanje neslaganja umjesto poduzimanja stvarnih političkih mjera za rješavanje klimatskih promjena.
• Autoritarni potezi: Kriminalizacija prosvjeda može ukazivati na autoritarne poteze koji nisu u skladu s idejama liberalnih demokracija, gdje bi pravo na slobodu izražavanja trebalo biti zaštićeno.

Kriminalizacija klimatskih prosvjeda nije uniformna i pojavljuje se u različitim oblicima diljem svijeta. Unatoč različitim političkim i društvenim kontekstima, postoji mnogo sličnosti u načinu na koji različite države i korporacije suzbijaju klimatske aktiviste. Ovaj globalni trend ukazuje na sve veću prijetnju klimatskoj pravdi i potrebnu podršku aktivistima u borbi protiv klimatskih promjena.