Saznajte zašto EU ulaže milijune u regenerativnu poljoprivredu

Regenerativna poljoprivreda sve više dobiva na važnosti kao rješenje za probleme degradacije tla, klimatskih promjena i očuvanja ruralnih gospodarstava. Ovaj pristup osigurava zdravije tlo, povećava bioraznolikost i smanjuje emisije stakleničkih plinova, istovremeno jačajući otpornost poljoprivrede na ekstremne vremenske uvjete.

Što podrazumijeva regenerativna poljoprivreda?

Regenerativna poljoprivreda nije nova ideja. Iako je relativno nepoznata u našem kulturnom okruženju, brojne autohtone zajednice stoljećima koriste slične metode za obnovu i poboljšanje tla. Europska unija već godinama uključuje načela regenerativne poljoprivrede u svoje politike, no izazovi poput visokih početnih troškova i niskog znanja usporavaju njezinu primjenu na terenu.

Glavna načela ovog pristupa uključuju:

• Očuvanje i obnova tla smanjenjem oranja ili primjenom no-till tehnika.
• Korištenje malča i prirodnih organskih tvari, poput komposta, za povećanje plodnosti tla.
• Povećanje bioraznolikosti rotacijom usjeva, agrošumarstvom i smanjenjem uporabe kemikalija.

Koje su prednosti?

Jedna od ključnih prednosti regenerativne poljoprivrede je sekvestracija ugljika – proces hvatanja CO₂ iz atmosfere i njegova pohranjivanja u tlu. Time se ne samo smanjuju staklenički plinovi, već se poboljšava kvaliteta tla kroz povećanje organske tvari.

Osim ekoloških koristi, poljoprivrednici dugoročno ostvaruju niže troškove zbog smanjene upotrebe kemikalija i povećane otpornosti na klimatske promjene. Također, dostupne su financijske potpore kroz EU programe, što ovu praksu čini atraktivnijom.

Novi pristupi u europskoj poljoprivredi

Za razliku od tradicionalnih praksi, koje su bile usmjerene na maksimalnu proizvodnju hrane, regenerativna poljoprivreda stavlja naglasak na aktivnu obnovu prirodnih resursa. Glavni cilj više nije samo očuvanje tla, već i njegovo unapređenje, smanjenje monokultura i razvoj lokalno održivih gospodarstava.

Europski zeleni plan i strategija “Od polja do stola” integriraju regenerativne principe kao ključne za ostvarivanje ciljeva smanjenja emisija i očuvanja bioraznolikosti do 2030. godine.

Regenerativna poljoprivreda predstavlja novi smjer u europskoj poljoprivrednoj politici – fokus na održivost i otpornost umjesto na intenzivnu proizvodnju. Ovaj pristup ne samo da pomaže u borbi protiv klimatskih promjena, već donosi i brojne koristi poljoprivrednicima i lokalnim zajednicama. Vrijeme je da se ova praksa prepozna kao rješenje za budućnost poljoprivrede.

Izvor: Zelena Hrvatska