Najveći zagađivači ignoriraju rokove: Svijet čeka njihove klimatske ciljeve

Mnoge najveće svjetske sile, uključujući Kinu, Indiju i Europsku uniju, nisu uspjele unutar roka Ujedinjenih naroda predati nove klimatske ciljeve. Ovaj propust dodatno ugrožava globalne napore za suzbijanje klimatskih promjena.

Pariški sporazum i neispunjene obveze

Skoro 200 zemalja potpisnica Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama imalo je obvezu predati planove za smanjenje emisija do 2035. godine. No, mnoge države nisu ispunile ovu obvezu, što dodatno komplicira borbu protiv globalnog zagrijavanja.

Prema podacima, prosječna globalna temperatura 2023. godine po prvi je put prešla 1,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje (1850.-1900.). Ovo zabrinjavajuće povećanje potvrđuje da dosadašnje mjere nisu dovoljne za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma.

Reakcije stručnjaka i političkih lidera

Stručnjaci upozoravaju na ozbiljne posljedice izostanka ambicioznih klimatskih planova. Bill Hare, čelnik instituta Climate Analytics, istaknuo je kako javni pritisak na vlade raste, ali da još uvijek ne vidimo konkretne akcije.

Povjerenik Europske komisije za klimu Wopke Hoekstra izjavio je da EU još nije spremna s novim planom, ali će ga objaviti prije UN-ovog COP30 klimatskog samita u studenom. Indija još nije dovršila studije potrebne za kreiranje strategije, dok Kina najavljuje objavu svojih ciljeva “pravovremeno”.

Trumpova politika remeti globalne napore

Promjene u američkoj politici dodatno kompliciraju situaciju. Donald Trump, koji je ponovno izabran za predsjednika SAD-a, već je poduzeo korake koji ugrožavaju klimatske inicijative. Prošlog je mjeseca naredio povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma te zamrznuo sredstva namijenjena razvoju održivih izvora energije. Očekuje se da će njegova administracija poništiti klimatske planove prethodnog predsjednika Joea Bidena.

Klimatski planovi i ekonomski interesi

Iako mnoge zemlje kasne, UN-ov čelnik za klimu Simon Stiell tvrdi da većina država shvaća ozbiljnost situacije. Također, podsjetio je da klimatski planovi utječu na raspodjelu dva bilijuna dolara globalnih ulaganja u čistu energiju i infrastrukturu.

“Mnoge zemlje radije odgađaju predaju planova kako bi ih dodatno poboljšale i osigurale maksimalnu korist od investicija u zelene tehnologije“, izjavio je Stiell.

Kašnjenje u predaji klimatskih ciljeva pojačava zabrinutost da borba protiv klimatskih promjena gubi politički prioritet. S obzirom na sve češće ekstremne vremenske uvjete, jasno je da su potrebne hitne i odlučne akcije kako bi se izbjegle nepopravljive štete za planet i buduće generacije.