Na Plitvicama se već 24 godine prati ugrožena ptica koju je gotovo nemoguće vidjeti

Kosac (Crex crex) jedna je od najugroženijih ptica travnjačkih staništa, a u Nacionalnom parku Plitvička jezera njegovo se istraživanje i praćenje provodi već 24. godinu zaredom. Riječ je o strogo zaštićenoj vrsti koja ovisi o očuvanim vlažnim travnjacima i tradicionalnom načinu njihova održavanja.

U Hrvatskoj kosac ima status ugrožene i osjetljive vrste, dok je na globalnoj razini svrstan među nisko rizične, gotovo ugrožene vrste. Nalazi se i na Dodatku I. EU Direktive o pticama te je jedna od važnih ciljnih vrsta ekološke mreže Natura 2000.

Ptica koju je lakše čuti nego vidjeti

Kosac je ptica selica iz porodice kokoščica, ali za razliku od svojih rođaka izbjegava otvorene močvare i vodu. Sa zimovališta u jugoistočnoj Africi tijekom travnja i svibnja dolazi na povoljna gnjezdilišta u Europi, među kojima su vlažni travnjaci nizinskih područja, Gorskog kotara, Like i Dalmacije.

Poznat je po skrovitom načinu života i gotovo ga je nemoguće vidjeti. Iako je izvrstan letač, nakon dolaska na gnjezdilište uglavnom se kreće hodanjem i vješto skriva u visokoj travi. Boja perja savršeno se uklapa u travnjačku vegetaciju, zbog čega ostaje gotovo neprimjetan.

Ono što ga odaje je prepoznatljivo glasanje mužjaka, glasni dvosložni zvuk „kreks kreks”, po kojem je vrsta i dobila znanstveno ime. Taj zvuk podsjeća na brušenje kose brusom, zbog čega naziv kosac ima snažnu simboliku povezanu s tradicionalnim načinom života. U narodu je poznat i pod nazivima prdavac i prepeličar.

Noćni pjevač vlažnih travnjaka

Tijekom vrhunca sezone parenja, u svibnju i lipnju, mužjaci kosca pjevaju gotovo cijelu noć kako bi privukli ženke i označili teritorij. Njihov pjev može trajati satima, ponavljati se više od 40 puta u minuti i čuti se na udaljenosti većoj od jednog kilometra.

Nakon parenja ženka u plitkim udubinama skrivenim u travnjačkoj vegetaciji gradi gnijezdo i polaže od 8 do 12 jaja. Mladi se izlegu nakon 16 do 19 dana, a već nekoliko dana nakon izlijeganja sposobni su samostalno tražiti hranu.

Kosac se uglavnom hrani kukcima, skakavcima, kornjašima, paucima, gujavicama i manjim žabama, dok sjemenke trava čine manji dio njegove prehrane. Zbog takvog načina života važan je pokazatelj očuvanosti travnjaka koji mu pružaju sigurno gniježđenje i raznolik izvor hrane.

Najveće prijetnje koscu

Najveću prijetnju koscu predstavlja nestanak ili promjena tradicionalnog gospodarenja travnjacima. Zapuštanje livada, prerana košnja, neprilagođena ispaša i prijelaz na intenzivnu poljoprivredu povezanu s upotrebom teške mehanizacije izravno ugrožavaju njegov opstanak.

Posebno je osjetljivo razdoblje gniježđenja i podizanja mladih. Ako se travnjaci kose prerano, gnijezda i mlade ptice mogu stradati prije nego što postanu dovoljno samostalne. Upravo zato je prilagođena košnja nakon završetka gniježđenja jedna od najvažnijih mjera zaštite ove vrste.

Populacija kosca u Hrvatskoj procjenjuje se na svega 500 do 1100 pjevajućih mužjaka. Zbog ugroženosti i osjetljivosti vrste provodi se sustavno praćenje njezine brojnosti na poznatim staništima te planiranje mjera zaštite.

Praćenje kosca u Nacionalnom parku Plitvička jezera

Istraživanje i praćenje brojnosti kosca u Nacionalnom parku Plitvička jezera započelo je 2002. godine u suradnji sa Zavodom za ornitologiju HAZU. Od 2006. godine monitoring provode djelatnici Stručne službe Parka, koji ga kontinuirano nastavljaju do danas.

Praćenje se provodi prema metodologiji International Corncrake Monitoring Scheme. Kosci se bilježe noću, od 22 do 2 sata, na točkama pravilno raspoređenima duž polja, upravo u vrijeme kada je pjev mužjaka najintenzivniji. Njihov položaj zatim se ucrtava na karte.

Budući da je kosac vrsta kod koje se gustoća populacije ne izražava brojem parova, brojnost se procjenjuje prema broju pjevajućih mužjaka. Utvrđena populacija kosca na području Parka kreće se od 40 do 60 pjevajućih mužjaka.

Najvažnije područje u Parku

Najbrojnija populacija kosca u Parku naseljava Homoljačko i Bezovačko polje, gdje je zabilježeno od 21 do 41 pjevajućeg mužjaka. Ove godine, kao i nekoliko prethodnih, zabilježen je pad populacije ispod tog broja.

Fluktuacije brojnosti kod kosca tijekom godina mogu biti uobičajene i ne moraju uvijek značiti negativan trend. Ipak, zarastanje travnjaka, prerana košnja i povećan pašni pritisak zasigurno mogu utjecati na smanjenje brojnosti na lokalnoj razini.

Na populaciju mogu djelovati i promjene na globalnoj razini jer kosac prelazi vrlo dug put od zimovališta u Africi do europskih gnjezdilišta. Tijekom migracije izložen je brojnim opasnostima, pa je za razumijevanje stvarnog trenda potrebno dugoročno praćenje i sagledavanje svih mogućih uzroka promjena.

Važna uloga poljoprivrednika

Poljoprivrednici imaju iznimno važnu ulogu u očuvanju ptice kosca. Održavanjem travnjaka prilagođenim načinom košnje, osobito nakon razdoblja gniježđenja, izlijeganja i podizanja mladih, mogu značajno pridonijeti stabilnosti i rastu gnijezdeće populacije.

U Hrvatskoj se od 2015. godine provodi pilot mjera za zaštitu kosca, poznata kao Operacija 10.1.4. Ona je osmišljena kako bi se očuvala staništa ove strogo zaštićene ptice na vlažnim travnjacima unutar ekološke mreže Natura 2000.

Poljoprivrednici koji provode propisane mjere mogu ostvariti poticaj. Za svaku godinu uvjeti se propisuju pravilnikom, a za 2026. godinu primjenjuje se Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja.

Poziv vlasnicima travnjačkih površina

Iz Nacionalnog parka Plitvička jezera pozivaju vlasnike travnjačkih površina da razmotre mogućnost korištenja potpora u narednim godinama i tako pomognu očuvanju kosca. Prilagođena košnja, očuvanje vlažnih travnjaka i odgovorno gospodarenje prostorom ključni su za opstanak ove ugrožene vrste.

Kosac je mnogo više od skrovite ptice čiji se glas čuje u noći. On je simbol očuvanih travnjaka, tradicijskog krajolika i ravnoteže između čovjeka i prirode. Njegova prisutnost u Nacionalnom parku Plitvička jezera pokazuje koliko su travnjačka staništa važna za bioraznolikost Parka i za budućnost brojnih vrsta koje ovise o takvom prostoru.