Josip Jović i akcija „Plitvice”: 34. obljetnica „Krvavog Uskrsa”

Danas, 31. ožujka 2025., obilježava se 34. obljetnica akcije „Plitvice” i pogibije Josipa Jovića, prve žrtve Domovinskog rata. Svečana komemoracija započinje u 10:30 sati pred spomen-obilježjem na Plitvicama, gdje će se okupiti obitelj poginulog redarstvenika, predstavnici državnog vrha, braniteljske udruge i brojni građani.

Tko je bio Josip Jović?

Josip Jović rođen je 21. studenoga 1969. godine u Aržanu kod Imotskog. Potjecao je iz skromne obitelji, a pored njega, njegovi roditelji Filip i Marija skrbili su o sinu Tomislavu te kćerima Franki, Mirni i Aniti. Nakon završetka škole u rodnom mjestu, 5. kolovoza 1990. godine dragovoljno odlazi u Zagreb, gdje postaje djelatnik aktivnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova.

„Krvavi Uskrs” – prekretnica u Domovinskom ratu

„Krvavi Uskrs” povijesni je događaj i prekretnica u Domovinskom ratu, nagovještaj trnovitog puta do naše samostalnosti i slobode, za koju je hrvatski narod podnio goleme žrtve. Tog uskršnjeg jutra 31. ožujka 1991., u vrijeme redarstvene akcije hrvatskih policijskih snaga, snijeg na Plitvicama bio je visok pola metra. Spustila se gusta magla, a zatim je počela paljba iz obližnje šume na kolonu vozila s hrvatskim redarstvenicima.

Okolnosti pogibije

Sve je započelo krajem ožujka 1991. kada su pripadnici srpske milicije, predvođeni Milanom Martićem, zauzeli područje Nacionalnog parka Plitvička jezera, protjerali dio službenika, a park proglasili dijelom tzv. Krajine. Hrvatski MUP reagirao je slanjem pripadnika specijalne policije pod zapovjedništvom Josipa Lucića i Marka Lukića.

Josipa Jovića pogodio je rafal kod zgrade pošte. Iako je imao pancirni prsluk, pogođen je u nezaštićeni dio tijela. Brzo je prenesen do vozila hitne pomoći, ali je preminuo prije nego što su ga uspjeli helikopterom prevesti do bolnice. Uz Jovića, ranjeno je još devet hrvatskih policajaca.

Značaj akcije Plitvice

Akcija Plitvice bila je odgovor hrvatske policije na zauzimanje Nacionalnog parka Plitvička jezera i blokiranje državne ceste koja je spajala sjever i jug zemlje. Pripadnici Jedinice za posebne zadatke MUP-a RH Rakitje, Antiterorističke jedinice Lučko i Posebne jedinice policije Kumrovec uspješno su proveli akciju, unatoč teškim gubicima.

Sjećanje na heroja

Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika Hrvatske vojske i odlikovan brojnim priznanjima, uključujući Red Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom. U njegovu čast i spomen u rodnom Aržanu otvoren je Memorijalni centar, a njegovo ime nosi i Policijska škola.

Danas, 34 godine nakon njegove pogibije, Josip Jović ostaje simbol domoljublja, predanosti i hrabrosti. Njegova žrtva postala je najsnažniji motivacijski faktor svim hrvatskim braniteljima u obrani od velikosrpske agresije i uzor novim generacijama hrvatskih policajaca.