Izazovi i prilike: Kako Hrvatska gradi održivi turizam?
Posljednjih godina hrvatski turizam pokazuje iznimnu otpornost i prilagodljivost, osobito nakon izazova koje je donijela pandemija. Brzi oporavak, kvalitetan krizni menadžment i geografska blizina glavnim europskim tržištima omogućili su Hrvatskoj da se istakne kao sigurna i poželjna destinacija. No, uz pozitivne trendove, pojavili su se i novi izazovi – od rasta cijena do prostornog nereda – koji zahtijevaju promišljenu politiku i održivi pristup razvoju turizma.
Brzi oporavak i novi izazovi
Hrvatski turizam se od posljedica pandemije oporavio znatno brže od većine mediteranskih konkurenata. Ovaj oporavak donio je brojne koristi:
- Bržu nadoknadu gubitaka
- Očuvanje radnih mjesta
- Stabilizaciju poslovanja turističkih poduzeća
- Jačanje imidža Hrvatske kao sigurne destinacije
Međutim, uzlet je stvorio i nerealna očekivanja te doveo do porasta cijena turističkih proizvoda i usluga, često bez odgovarajućeg povećanja kvalitete. Taj trend, potaknut ulaskom u Schengen i Eurozonu, ali i rastom cijene rada, može dugoročno narušiti tržišnu poziciju Hrvatske ako se ne temelji na stvarnoj vrijednosti i kvaliteti.
Cijene i kvaliteta – izazov za održivost
Porast cijena u turizmu nije samo posljedica inflacije, već i kratkoročnih očekivanja dijela pružatelja usluga koji žele u nekoliko mjeseci ostvariti prihode za cijelu godinu. Najveći pritisak na cijene dolazi iz izvanpansionskog dijela ponude – ugostiteljstva, trgovine, prijevoza – dok su cijene smještaja i dalje relativno konkurentne. Ohrabruje činjenica da se tržište polako vraća ravnoteži i da je sve više svjesnosti o potrebi usklađivanja cijena s kvalitetom.
Sezonalnost i razvoj kontinenta
Sezonalnost ostaje izazov, osobito na Jadranu, gdje je većina prometa koncentrirana u tri ljetna mjeseca. Kontinentalni turizam ima nižu sezonalnost, ali i znatno manji promet – bez Zagreba, udio noćenja na kontinentu iznosi tek 2,5% ukupnih noćenja u zemlji. To pokazuje da smanjenje sezonalnosti samo po sebi nije dovoljno za jačanje kontinentalnog turizma, već su potrebne dodatne mjere i promocija raznolikih sadržaja.
Prostor – najvrjedniji resurs i ključ održivosti
Prostorno planiranje i upravljanje prostorom temelj su održivog razvoja turizma. Dosadašnja praksa pokazala je brojne slabosti:
- Bespravna gradnja
- Prostorna devastacija
- Prekomjerna betonizacija
- Apartmanizacija obale bez jasnih kriterija održivosti
Posebno zabrinjava širenje kratkoročnog najma u stambene zone, što narušava funkciju prostora i kvalitetu života lokalnog stanovništva. Novi Zakon o turizmu i mjere Vlade RH usmjerene su na regulaciju tržišta i očuvanje prostora, smanjenje apartmanizacije, povećanje dostupnosti stanovanja za mlade i ublažavanje negativnih učinaka prekomjernog razvoja turizma.
Održivi razvoj kao temelj budućnosti
Unatoč izazovima, budućnost hrvatskog turizma je svijetla. Održivi razvoj nije samo tehnički pojam, već vrijednosni okvir koji podrazumijeva:
- Ravnomjerniju raspodjelu turističkog prometa kroz godinu
- Diversifikaciju sadržaja i ponude
- Prostornu uravnoteženost i zaštitu resursa
- Uključivanje lokalnih zajednica u donošenje odluka
Cilj nije nužno cjelogodišnji turizam u doslovnom smislu, već ravnomjerniji i održiviji turizam koji omogućuje regeneraciju prostora i zajednice. Hrvatska je na dobrom putu da postane primjer pozitivne prakse održivog turizma na Mediteranu, zahvaljujući novim zakonima, strateškom planiranju i sve većoj svijesti svih dionika o važnosti dugoročnog očuvanja prostora i kvalitete života.
Izvor: Glas Slavonije, Turizmoteka

16°C
17°C