Georaznolikost na našem pragu: Plitvička jezera najbolji su primjer koliko Zemlja oblikuje naš svakodnevni život

Danas, 6. listopada, obilježava se Međunarodni dan georaznolikosti, a ovogodišnja tema „Georaznolikost na našem pragu“ podsjeća koliko su stijene, voda, reljef i procesi koji oblikuju Zemljinu površinu povezani sa svakodnevnim životom ljudi.

Na području Nacionalnog parka Plitvička jezera ta je povezanost posebno izražena. Vapnenac i dolomit, izvori, ponori, vrtače, stijene, doline i rijeke oblikovali su krajolik koji danas prepoznaju milijuni ljudi, dok je upravo međuigra vode, stijena i živoga svijeta zaslužna za nastanak sedrenih barijera, slapova i jezera.

Što zapravo znači georaznolikost?

Kada se govori o prirodnoj raznolikosti, najčešće se prvo pomisli na biljke i životinje. Georaznolikost predstavlja drugi, jednako važan dio prirodnog svijeta.

Ona obuhvaća stijene, minerale, tlo, vodu, fosile, reljef i prirodne procese koji tijekom vremena mijenjaju Zemljinu površinu.

Planine, rijeke, slapovi, špilje, kanjoni, izvori i ponori nisu samo atraktivni prizori u krajoliku. Oni su rezultat dugotrajnih procesa koji određuju kako prostor izgleda, gdje se zadržava voda, kakvo se tlo razvija i kakvi uvjeti nastaju za život biljaka, životinja i ljudi.

Plitvička jezera kao izvrstan primjer

Na Plitvičkim jezerima georaznolikost je vidljiva gotovo na svakom koraku.

Područje je oblikovano prvenstveno u vapnencu i dolomitu, a voda je tijekom vremena stvarala brojne karakteristične oblike krškog reljefa. U okolnom prostoru mogu se vidjeti vrtače, doline, stijene, izvori, ponori i riječni tokovi koji zajedno čine prepoznatljiv plitvički krajolik.

Posebno mjesto pritom zauzima sedra.

Sedra stvara ono po čemu su Plitvice poznate

Proces osedravanja jedan je od ključnih prirodnih procesa na području Plitvičkih jezera.

Sedra nastaje kroz stalnu povezanost vode, stijena i živih organizama. Tijekom vremena njezinim taloženjem razvijaju se sedrene barijere koje pregrađuju vodene tokove i stvaraju jezera i slapove.

Upravo zahvaljujući tom procesu nastao je krajolik koji danas predstavlja jedno od najpoznatijih prirodnih područja Hrvatske.

Plitvička jezera tako pokazuju da geologija nije nešto što pripada samo dalekoj prošlosti. Procesi koji oblikuju ovaj prostor i danas traju.

Georaznolikost utječe i na život ljudi

Georaznolikost nije važna samo zbog ljepote krajolika.

Oblik reljefa, dostupnost vode, sastav tla i prirodni materijali izravno utječu na razvoj naselja, poljoprivredu, promet, turizam i način života ljudi.

Kamen, pijesak, glina i različiti minerali stoljećima se koriste za gradnju kuća, cesta i drugih objekata. Suvremeno društvo dodatno ovisi o metalima i drugim mineralnim resursima koji su potrebni za proizvodnju elektronike, vozila, električnih mreža, solarnih panela i brojnih drugih tehnologija.

Velik dio onoga što se svakodnevno koristi na neki je način povezan sa Zemljom i njezinim prirodnim resursima.

Bez georaznolikosti nema ni bioraznolikosti

Različite stijene, oblici reljefa, izvori vode i vrste tla stvaraju različite uvjete za život.

Zato je georaznolikost važna i za očuvanje bioraznolikosti. Različita staništa mogu postojati upravo zato što određeno područje ima različite geološke, hidrološke i reljefne karakteristike.

Na području Plitvičkih jezera taj odnos posebno je izražen jer su voda, stijene, šume, travnjaci i živi svijet međusobno snažno povezani.

Promjena jednog dijela prirodnog sustava može utjecati i na druge njegove dijelove, zbog čega je važno razumjeti krajolik kao cjelinu.

Vrijednost koju često uzimamo zdravo za gotovo

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana georaznolikosti upravo zato nosi naziv „Georaznolikost na našem pragu“.

Poruka je jednostavna. Za susret s georaznolikošću nije potrebno odlaziti na udaljena mjesta. Ona je prisutna u krajoliku koji svakodnevno gledamo, vodi koju koristimo, tlu na kojem raste hrana i materijalima od kojih su izgrađeni naši domovi i gradovi.

Na Plitvičkim jezerima ona je posebno upečatljiva jer je upravo spoj vode, stijena i prirodnih procesa stvorio jedan od najprepoznatljivijih krajolika Hrvatske.

Međunarodni dan georaznolikosti zato je prilika da se vrijednost takvih procesa bolje upozna, ali i da se podsjeti koliko je važno očuvati prirodne značajke prostora za buduće generacije.