Večernji list analizira: Tko je zaista “kriv” za skupoću – ugostitelji ili trgovački lanci?

Večernji list donosi aktualnu analizu o razlogu visokih cijena u Hrvatskoj i predrasudama koje u jeku turističke sezone najčešće padnu na teret ugostitelja. Predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri HGK, Jelena Tabak, u razgovoru za Večernji list razotkriva širu sliku – od strukture troškova do stvarnih navika gostiju.

Sezona u brojkama: Promjene trendova u gastronomiji

Prema podacima Ministarstva turizma, hrvatska sezona bilježi rast od dva posto u dolascima i jedan posto u noćenjima te je u cjelini na razini prošle godine. Tabak ističe da su kvalitetniji objekti bili bolje popunjeni, dok su sezonski i slabije kategorizirani restorani osjetili pad. Novo je da srpanj i kolovoz više nisu izrazito intenzivni kao prije, što je, prema njenim riječima, dugoročno čak i dobar trend za razvijanje ravnomjernije posjećenosti tijekom godine.

Više računa, veća vrijednost – no rast troškova je presudan

Večernji list prenosi podatak o četiri posto više izdanih računa te rast vrijednosti za čak 12,4 posto u djelatnosti pripreme i usluživanja pića. Tabak ističe kako razlog nije isključivo poskupljenje u uslužnim objektima, već rast nabavnih troškova: „Rasli su troškovi nabave, a onda i cijene u ugostiteljstvu. Tako je manje-više svugdje na Mediteranu, a mi smo i dalje konkurentni.“ Ilustrirala je razliku usporedbom cijena večera u Italiji, Hvaru, Lastovu i Korčuli, gdje domaća ponuda često stoji uz bok talijanskoj po vrijednosti i fiskalizaciji.

Navike gostiju i domaći trendovi

Tabak kaže da gosti, domaći i strani, danas traže sve više zdravu hranu, bez glutena, prirodne sokove, te piju znatno manje alkohola i žestokih pića nego ranije. Zanimljivo je da domaći gosti ponovno ostavljaju najveće napojnice, čime su se vratile stare navike potrošnje.

Razlika između punih i polupraznih restorana

Prema Večernjem listu, fotografije praznih restorana na društvenim mrežama ne odražavaju nužno pravo stanje. Večere se sada odvijaju znatno kasnije zbog vrućina, dok je povećan broj restorana podijelio goste. Tabak podvlači: „Poluprazni su mogli biti oni koji nisu isporučivali kvalitetu, pretjerali su s cijenom ili sl. Gost nije hodajući bankomat, mora mu se pružiti odgovarajuća vrijednost.“ Sada se više ne naplaćuje sve i bez kriterija kao nekada.

Tko zaista nameće više cijene?

Jedna od ključnih poruka je da razgovori o skupoći trebaju biti primarno adresirani stranim trgovačkim lancima, a ne ugostiteljima. Nabavne cijene mnogih proizvoda u hrvatskim trgovinama danas su znatno više nego primjerice u Italiji, što se prelijeva na konačnu cijenu u restoranima. „Aperol kod njih je devet eura, kod nas dvadeset. Ne treba se onda čuditi da je Aperol Spritz kod nas skuplji.“

Trgovački lanci utječu na potrošnju i imidž

Večernji list prenosi kako se skupi supermarketi nalaze čak i u povijesnim jezgrama, odvode dio turističke potrošnje od ugostitelja, što je neviđeno u drugim turističkim zemljama, a dovodi i do zasićenja ponude rashlađenih pića i gotovih jela.

Sezonalnost i apel za budućnost

Nisu problem sezonski objekti, tvrdi Tabak, nego ukupna sezonalnost hrvatskog turizma – sezonski ugostitelji na otocima su nužni, ali bi mnogi rado radili duže da postoje posjetitelji. Apelira na stalni fokus na podizanje kvalitete, jer je Hrvatska gastronomski sve zanimljivija i tu treba nastaviti ulagati. „Kvaliteta je nešto oko čega ne može biti kompromisa. Gostu se za njegov novac mora dati maksimum.“

Autentičnost ponude

Zanimljivo je i upozorenje na situacije kada restorani nude „domaće njoke“ iz trgovine, vinske etikete iz drugih zemalja pod domaćom markom, pa čak i hobotnice iz dubokog leda – sve to narušava imidž, ali je važno znati da ima i mnogo profesionalaca koji doista nude pravu domaću kvalitetu.

Izvor: Večernji list